Svečanom sjednicom Gradskog vijeća obilježen je Dan grada Paga koji se slavi 30. ožujka na dan kada je kralj Bela IV ovom gradu dodijelio status Slobodnog kraljevskog grada.
Na svečanoj sjednici nazočili su župan Zadarske županije Stipe Zrilić, saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović, zamjenik gradonačelnika Križevaca Ivan Vuk, načelnik Općine Povljana, zamjenik gradonačelnika Dario Grašo i mnogobrojni predstavnici gospodarskog, kulturnog i društvenog života u Pagu.
Sjednicu je otvorio i pozdravio nazočne predsjednik Gradskog vijeća Edo Komadina, a o aktivnostima koje se provede govorio je gradonačelnik Željko Maržić. On je naveo niz projekata koji su preduvjet za gospodarski i društveni razvoj Paga te naglasio kako je za realizaciju programa i projekata potrebna materijalna i svekolika pomoć svih struktura grada, županije i države.
Stipe Zrilić se također obratio nazočnima i pozdravio ih u ime Zadarske županije čestitajući svim žiteljima Dan njihovog grada.
"Pag je dio Zadarske županije koji ima iznimno bogatu povijest i koji na svojoj tradiciji uspješno živi sadašnjost te gradi budućnost. U tim aktivnostima i Županija pruža potporu lokalnoj vlasti. Zahvaljujući svojoj povezanosti s kopnom mostom, Pag je jedan od otoka koji ne doživljava jaku depopulaciju. Sigurno tome doprinosi i činjenica da je jedini otok u našoj županiji na kojem postoji srednja škola, a znamo da budućnosti nema bez ulaganja u mlade ljudi. Stoga i ne čudi činjenica da se najviši iznosi koje ćemo spomenuti odnose baš na područje školstva. Za osnovnu školu, što iz decentraliziranih, što ih sredstava Županijskog proračuna, u 2015. godini utrošeno je oko 1.666.694,45 kuna, a za srednju 475.760,93 kuna. Od toga uloženo je oko 18 tisuća kuna u nabavu računalne opreme za osnovnu te 99 tisuća kuna za srednju školu, a iz Županijskog proračuna sa 17.750,00 kuna financirana je izrada elaborata za energetsku obnovu školske zgrade. U tekućoj godini za OŠ planirano je oko 1.440.000 kuna, a za SŠ oko 525 tisuća."
Ingrid Antičević Marinović je čestitala stanovnicima Paga njihov dan , kao i aktualnoj vlasti na marljivom radu za bolju budućnost i život.
Ivan Vuk, zamjenik gradonačelnika prijateljskog grada Križevaca uputio je u ime gradonačelnika Branka Hrga, ali i svih žitelja najsrdačnije čestitke dok je Ivo Pogorilić, načelnik Općine Povljana istaknuo kako je najvažnije da sve jedinice lokalne samouprave djeluju zajedno jer će se tako lakše postići zacrtani ciljevi.
Predsjednik Gradskog vijeća Edo Komadina i gradonačelnik Željko Maržić uručili su priznanja Grada Paga zaslužnim pojedincima i udrugama. Ovogodišnji lauerati su:
- Ivo Šavar u znak javnog priznanja za izuzetan doprinos u promicanju rodnog grada Paga svojim kulturnim djelovanjem izvan RH te u znak zahvalnosti za humanitarni rad kojim je kroz razne donacije DVD-u Pag i drugima pomagao, kako Pagu tako i drugim gradovima za vrijeme Domovinskog rata;
- ženska klapa Peružini u znak javnog priznanja za 20 godina kontinuiranog uspješnog djelovanja, promociji Grada Paga te pokretanju novih perspektiva u razvoju kulturnih djelatnosti;
- Paška sirana d.d. u znak javnog priznanja za 70 godina djelovanja te uspijeh kojim kroz promociju nadaleko poznatog paškog sira, prepoznatog kao jedan od brendova grada Paga, doprinosi ukupnom razvoju Grada Paga te za pokroviteljstvo raznih manifestacija;
- Srednja škola Bartula Kašića u znak javnog priznanja za 50 godina rada na odgoju i obrazovanju mladih kao i na obrazovanju odraslih kroz učenje o izradi paške čipke čime doprinosi njenom očuvanju nematerijalne kulturne baštine;
- posthumno Milan Rausavljević u znak javnog priznanja za nesebičan dugogodišnjui rad na sportskoj edukaciji mladih kao i na osvojenim nagradama na raznim rukometnim turnirima, za jačanje sportske kulture i duha kod mladih kao i na promociji Grada Pag
U programu su nastupili mali pjevači- polaznici radionice tradicijskih pjevanja Luka Bukša i Antonio Kurilić iz 4.razreda OŠ Jurja Dalmatinca te ženski par Maja Jovanović i Marija Bukša.
Nakon svečane sjednice održano je predstavljanje knjige Stanovništvo grada Paga za francuske uprave po anagrafu iz 1810. godine znanstvenog suradnika dr. sc. Josipa Celića koju je izdala Matica Hrvatska -ogranak Pag pod pokroviteljstvom Grada Paga.
Knjiga Stanovništvo grada Paga za francuske uprave po anagrafu iz 1810. godine rezultat je autorova višegodišnjeg istraživanja povijesno demografske problematike dalmatinskih komuna te kulturne i crkvene povijesti od ranoga novog vijeka do početka tranzicijskog razdoblja.
Knjigu je predstavio njen autor dr. sc. Josip Celić i znanstveni suradnik te recenzent prof.dr.sc.Slaven Bertoša, redoviti profesor na odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Puli te je pročitana recenzija dr.sc. Zoran Ladića, znanstvenog savjetnika na odsjeku za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Kneževog dvora postavljena je izložba fotografija „Kotule i fuštani" autora Josipa Portade koju je organizirao Centar za kulturu i informacije Pag, a pokrovitelj je Zadarska županija.
Govor gradonačelnika Željka Maržića:
Kroz naredna stoljeća, grad Pag dijeli sudbinu ovog dijela Hrvatske - bio je gotovo 4 stoljeća u sastavu i pod upravom Venecijanske republike, zatim Austrougarske monarhije, Francuske, ponovo Austrougarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ, te konačno od 1991., samostalne Republike Hrvatske. Posebno ističem ulogu koju su otok i Grad Pag imali u domovinskom ratu, kad je Pag bio most između sjevera i juga Hrvatske, a isto tako i veza Herceg Bosne sa svijetom.
Kroz burnu povijest, gospodarski život u Gradu bio je najviše vezan uz proizvodnju soli. Venecijanska republika čak je gasile ostale solane, kako bi imala monopol na proizvodnji i prodaji soli sa paške solane. Prihodi paške solane iznosili su do 10 % godišnjih prihoda Venecijanske republike. I danas je Solana Pag najveće poduzeće u Gradu, koje zapošljava 90 radnika.
Uz proizvodnju soli, najveći broj stanovnika bavio se poljoprivredom i to najviše vinogradarstvom i stočarstvom, a manji dio stanovništva bavio se ribarstvom.
U jednom periodu, preko 50% stanovništva bavilo se uzgojem vinove loze, a prema dostupnim podacima proizvodilo se 5.000.000,00 kilograma grožđa. Za potrebe otkupa grožđa, prenamijenjen je deveti magazin soli, u kojem se moglo pohraniti 1.000.000,00 litara mošta. Danas je uzgoj vinove loze i proizvodnja grožđa svedena na minimum, zato posebno ističem i pohvaljujem napore poduzeća "Vina otoka Paga" na zaštiti i revitalizaciji autohtonih paških sorti vinove loze.
Stočarstvo u gradu je na visokom nivou. Paški sir i skuta na daleko su priznati i cijenjeni. Prošle je godine zaštićena i paška janjetina. Veliku je ulogu u tome imala i Paška sirana, koja danas zapošljava preko 70 radnika, te ima više kooperanata.
Ribarstvo u Gradu više nama značaj koji je prije imalo. Smanjio se broj ribara, a ono što je zabrinjavaluće je to da se smanjio i riblji fond. Zaštita ribarskih zona u cilju obnove ribljeg fonda zadatak je i obveza koji nam se nameću, što nije moguće postići bez uključivanja šire zajednice.
Danas je u Gradu turizam glavna gospodarska djelatnost, u koju je direktno ili indirektno aktivno uključen najveći broj stanovnika. u prošloj je godini na području Grada ostvareno 830.000 noćenja. Samo za usporedbu, cijeli otok Pag krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća približavao se brojci od 1.000.000 noćenja, a danas otok Pag, na kojem su četiri jedinice lokalne samouprave, ostvaruje preko 2.500.000 noćenja.
U završnoj je fazi strategija razvoja Grada Paga, koja će sa zakašnjenjem uskoro biti predočena.
U izradi je od strateških dokumenata i studija razvoja turizma, čija je izrada povjerena Institutu za turizam Hrvatske.
U oblasti prostornog uređenja, pokrenuta je izmjena Prostornog plana uređenja grada Paga, u cilju usklađenja sa Zakonom i PP Zadarske Županije. UPU naselja Šimuni je na dobivanju suglasnosti kod nadležnog Ministarstva, a UPU grada Paga je u fazi obrade primjedbi nakon javnog uvida. Također je donesena Odluka o izradi izmjena i dopuna UPU turističke zone Paška rebra, turističke zone Kotica, te stambenog naselja Proboj.
Razvoj turizma, povećanje smještajnih kapaciteta i broja noćenja ostvarenih u Gradu, razlog su povećanja građevinskih područja naselja, izgradnje novih objekata, što opet zahtijeva i povećanje kapaciteta komunalne infrastrukture.
Elektroopskrbna mreža u Gradu zadovoljavajuća je što se tiče pokrivenosti područja, međutim agresivna klima uz trajnu posolicu razlog su za trajno ulaganje u poboljšanje iste.
Grad preko Komunalnog društva Pag jako puno ulaže u vodoopskrbu. Trenutno su u završnoj fazi tri projekta:
- vodoopskrbni sustav Vrčići, gdje se pored sagrađene vodospreme od 1000 m3 izvode završni radovi na bunarskim zdencima na 6 bušotina, čiji će kapacitet u konačnosti iznositi 50 litara vode u sekundi, što je nešto manje od količine vode koju dobivamo sa kopna - iz vodovoda Hrvatsko primorje južni ogranak. Ovo je posebno značajan projekt, jer omogućava dodatnu sigurnost u vodoopskrbi Grada sa južne strane otoka, pogotovo nakon što nismo dobili suglasnost za dovod vode sa Zrmanje;
- vodovod Košljun - Sv. Martin, koji je u završnoj fazi, a koji omogućava vodopskrbu turističke zone Paška Rebra, te naselja Proboj.
Ukupna vrijednost navedenih projekata koji su u završnoj fazi iznosi preko 20.000.000 kuna, što financiramo uz pomoć sredstava Hrvatskih voda.
Vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak, u kojem i grad Pag ima udio radi na koncepcijskom rješenju vodoopskrbe otoka, u cilju povećanja količine vode koju je potrebno dovesti na otok.
U pomoć Hrvatskih voda u završnoj je fazi izgradnja fekalne kanalizacije u Gradu Pagu i to za predjele Bašaca, Sveta Jelena-Lokunja, Vodice. Ukupna vrijednost navedenih radova iznosi 16.000.000 kuna.
Trenutno se radi na izradi tehničke dokumentacije za rekonstrukciju tlačnog cjevovoda kanalizacije Golija sa crpnom stanicom, te na sanaciji uređaja za pročišćavanje, radi izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima.
U završnoj je fazi sanacija deponija komunalnog otpada Sv. Kuzam, a vrijednost radova iznosi 10.000.000,00 kuna. Ovu investiciju završavamo uz pomoć Fonda zaštite okoliša.
U održavanje i čišćenje zelenih i javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i puteva te održavanje javne rasvjete uloženo je ukupno u prošloj godini 2.901.000,00 kuna.
Ugovorena je izgradnja biciklističkih staza na području Dinjiške u iznosu od 500.000,00 kuna, uz sufinanciranje Ministarstva turizma.
U završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije za postavljanje pontona za komunalne vezove na području Katine, što provodimo u suradnji sa Županijskom lučkom upravom.
U završnoj su fazi i glavni projekti za rekonstrukciju i prenemjenu prva tri magazina soli, uz sufinanciranje Ministtarstva turizma. Najveća investicija na području Grada koja je u tijeku je izgradnja novog dječjeg vrtića za 130 djece, a vrijednost investicije iznosi 18.500.000,00 kuna. Radove izvodimo uz financijsku pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i Fonda zaštite okoliša. Ova investicija odraz je brige za naše najmlađe. To je investicija u našu budućnost.
Pored svega navedenog, sa ponosom ističem da je Pag grad sporta i grad kulture. Za funkcioniranje ukupno 23 udruge u sportu, kulturi i ostalim djetnostima, za prošlu godinu utrošeno je 687.000,00 kuna.
Kapitalni projekt za budućnost Grada je izgradnja nove srednje škole. Srednja škola koja nosi ime Bartula Kašića, pažanina, pisca prve gramatike Hrvatskog jezika, te autora prvog prijevoda Biblije na Hrvatski jezik, smještena je u prostorijama osnovne škole. Za izgradnju nove škole ishodovana je građevinska dozvola, te su uz suradnju sa Županijom preko nadležnog Ministarstva zatražena sredstva za izgradnju. Posebno napominjem da je u redovnom programu srednje škole i program osposobljavanja za zanimanje čipkarica. Paška čipka, kako znate 2009. godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerrijalne kulturne baštine.
Izgradnjom nove srednje škole, otvara se prostor za rekonstrukciju osnovne škole u cilju organiziranja jednosmjenskog rada, za što je već Županija napravila idejni projekt.
Za realizaciju navedenih programa i projekata potrebna je materijalna i svekolika pomoć svih struktura Grada, Županije, Države. kroz navedene aktivnosti trudili smo se stvoriti preduvjete za gospodarski i društveni razvoj Grada. Zahvaljujem svima koji ste na bilo koji način bili uključeni u aktivnostima za boljitak grada, i pozivam Vas na buduću suradnju.
Vama, drage Paškinje i Pažani, čestitam dan grada!
